Nutricionizam
27.04.2022. 
10 min 
Novo i, čini se, zaista učinkovito rješenje je Salvit AcidoRelief. Namijenjen je prevenciji i liječenju refluksa, pojačane želučane kiseline te za zaštitu sluznice. Imala sam ga prigodu isprobati odmah nakon što je postao dostupan u ljekarnama, a unatoč relativno kratkom vremenu na policama, već postoje pacijenti koji ga redovito uzimaju.
Posebnost Salvit AcidoReliefa i ono što ga izdvaja od konkurentnih proizvoda su tri aktivna sastojka koji sinergijski djeluju vrlo snažno. Kalcij karbonat i kalij bikarbonat neutraliziraju želučanu kiselinu stvarajući mjehuriće ugljikova dioksida. Natrijev alginat, izdvojen iz algi, stvara u želucu gel koji štiti želučanu sluznicu, ali i otežava povratak sadržaja iz želuca u jednjak. Također, miješa se s mjehurićima CO2 pri čemu nastaje pjena koja pluta na površini sadržaja te tada, ako i dospije u jednjak, zapravo ga, zbog visokog sadržaja alginata, štiti od kiseline. Zanimljiv je i dodatak ekstrakta sjemenki tamarinda koji prianja na sluznicu i djeluje zaštitno.
Salvit AcidoRelief tablete su za žvakanje. Aroma metvice zadržava se u ustima relativno dugo nakon primjene, što je prednost pred sličnim proizvodima od kojih neki nerijetko imaju kredasti okus. AcidoRelief nema takav okus i primjena je zaista ugodna i ukusna. Dolazi u pakiranju od 24 tablete u dva blistera. Preporuka je uzeti po dvije tablete nakon glavnih obroka te dvije prije spavanja. Uz takvo se doziranje olakšanje navedenih simptoma očekuje u dva tjedna do mjesec dana.
Uspoređujući tablete za žvakanje sa sličnom namjenom, AcidoRelief daje istovremeni odgovor na čak tri problema s kojima se redovito susrećem u ljekarni, stoga ga sada rado i sa sigurnošću preporučujem svojim pacijentima s gastrointestinalnim tegobama.
Andrea Puđak Kelčec, mag. pharm.
1. Nakov, R. et al. (2021) Increased prevalence of gastrointestinal symptoms and disorders of gut-brain interaction during the COVID-19 pandemic: An internet-based survey. Neurogastroenterology & Motility, vol. 34, no. 2. URL: https://doi.org/10.1111/nmo.14197
2. Oshima, T. et al. (2020) Impacts of the COVID-19 pandemic on functional dyspepsia and irritable bowel syndrome: A population-based survey. Journal of gastroenterology and hepatology, vol. 36, no. 7. URL: https://doi.org/10.1111/jgh.15346
3. Bašić Marković, N. et al. (2016) Gastroezofagealna refluksna bolest – bolest s mnogo lica. Acta medica Croatica, vol. 69, no. 4, str. 279-285. URL: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:099171