Back2school: pripremite mališane za povratak u školske klupe

U obiteljima s malom djecom kasno ljeto obilježavaju ubrzane pripreme za početak nove vrtićke i školske godine, a upravo je to i vrijeme kada je važno obratiti pozornost na imunitet organizma članova cijele obitelji. Bliži se jesen, s njom i niže temperature, a vremenski uvjeti pogoduju lakšem razvoju mikroorganizama. Dulji boravak u zatvorenim prostorima i u velikom kolektivu dodatno povećava mogućnost kontakta s različitim virusima i bakterijama te pogoduje njihovu širenju među ljudima, pogotovo djecom.
Djeci, za što uspješniji početak nove vrtićke i školske godine, treba pomoć roditelja, odgojitelja i učitelja, ali i njihova imuniteta. Da zajedno što spremnije dočekate sezonu prehlada i gripe, donosimo pet činjenica o imunitetu i zaštiti imuniteta djece.
1. S imunitetom se rađamo, ali se u životu „dograđuje”
Imunitet je sposobnost organizma da se obrani od uzročnika zaraznih bolesti. Urođeni imunitet su fizičke zapreke koje sprečavaju ulazak mikroorganizama u tijelo i fagociti, stanice specijalizirane za razgradnju tvari koje tijelo prepozna kao nepoželjne. Stečeni imunitet dijeli se na pasivno stečeni i razvija se još u utrobi gdje dijete preko posteljice dobiva protutijela od majke, a nastavlja se prijenosom zaštitnih tvari kroz kolostrum i majčino mlijeko, te na aktivno stečeni imunitet. On se razvija u životu, kontaktom s različitim vrstama mikroorganizama, cijepljenjem ili preboljenjem bolesti.
2. Ako se dijete razboli to ne znači da imuniteta nema
Tijekom bolesti imunosni sustav zapravo uči nešto novo, kao u školi. Sam razvoj simptoma znači da je tijelo dobro odradilo početni posao, prepoznalo mikroorganizam kao nešto nepoželjno te sad poduzima sve što je moguće da se od toga i obrani. Počinju se proizvoditi nove stanice, nova protutijela, koja će služiti za bržu i snažniju obranu u budućem susretu s istim mikroorganizmom. Međutim, uzročnika bolesti ima jako puno, zato i infekcije mogu biti česte.

Rihnovirusi su najčešći uzročnici prehlade. Postoje različite vrste, a danas je poznato oko 170 tipova samo iz vrste C. Općenito je u 2019. god. zabilježeno 17,2 bilijuna slučajeva infekcija gornjih dišnih putova, pri čemu zdrava djeca prosječno na godinu imaju 8 – 12 epizoda takvih infekcija.1

3. Čistoća je pola zdravlja
Usvajanje dobrih higijenskih navika kod djece (ali i odraslih) smanjit će vjerojatnost prijenosa zaraznih bolesti. Mnogi mikroorganizmi šire se kapljično, kihanjem ili dodirivanjem nečistih površina. Iskoristite razdoblje prije početka školske godine za uvježbavanje navike kihanja u rupčić ili lakat te stalno podsjećajte na redovito pranje ruku, posebice nakon obavljanja nužde i prije svakog jela. Također, čisti nos sa svojim dlačicama pomaže da ne udahnemo mikroorganizme. Pravilna tehnika ispuhivanja nosa i redovito čišćenje fiziološkom otopinom osiguravaju da su dlačice čiste i slobodne te da mogu obavljati svoj zadatak.
4. Zdrave životne navike uče se u ranoj dobi
Nova školska godina donosi mnoge izazove za djecu. Uz učenje novih vještina i školskog gradiva, djeca istodobno uče kako prilagoditi intenzitet dnevnih aktivnosti svojim obavezama i rasporedu. Važno je da im na vlastitom primjeru pokažemo kako održavati dobru higijenu sna da bi tijelo dobilo zasluženi odmor. Ako niste do sada, barem dva tjedna prije početka školske godine počnite odlaziti na spavanje otprilike u isto vrijeme svaku večer i osigurajte vrijeme bez izloženosti plavom svjetlu zaslona barem jedan sat prije nego što utonete u san.

Preporuka Američke Nacionalne fondacije za san je da djeca predškolske dobi trebaju 10 – 13 sati sna na dan, osnovnoškolci 9 – 11 sati, a tinejdžeri 8 – 10 sati sna na dan.2

Zdravo se hraniti također je vještina koja se uči. Objasnite djeci razliku između proteina, masti i vitamina u hrani. Objasnite da desert nije obrok. Informacije svakako prilagodite djetetovoj dobi. Bilo bi dobro da djeca znaju prepoznati znakove gladi i sitosti. Osigurajte im barem tri glavna obroka u danu i neka sadržaj tanjura pritom bude što šareniji s naglaskom na svježe voće i povrće, a što manje gotove prerađene hrane. Za piće nudite svježu vodu. Zdrava i uravnotežena prehrana i dovoljan unos vode glavni su preduvjet za dobro funkcioniranje ljudskog organizma, a time i za održavanje normalne funkcije imuniteta.

5. Dodatna pomoć imunitetu može biti korisna u trenutcima povećanih napora za organizam

A početak nove školske godine to svakako jest. Pri ponavljajućim i učestalim infekcijama ili dugom razdoblju oporavka kvalitetni dodatci prehrani, prilagođeni djeci, osigurat će prijeko potreban unos vitamina i minerala unutar preporučenih dnevnih doza. Salvit MultiV, koji sadržava osam različitih vitamina, i Salvit Vitamin C + Cink dodatci su prehrani u obliku žele bombona s okusom maline, naranče ili limuna, a preporučena je dnevna doza 1 – 2 na dan. Važno je znati da vitamini C i B3 pridonose normalnom metabolizmu stvaranja energije te smanjenju umora i iscrpljenosti, a vitamin D pridonosi normalnoj funkciji imunosnog sustava.

Salvit Beta-glukan tekući je dodatak prehrani ugodnog okusa maline. Sadržava patentirani Yestimun® beta-glukan, zatim iscrpinu ploda crne bazge (Sambucus nigra L.), što je prirodni izvor vitamina C, te cink koji pridonosi funkciji imunosnog sustava. Dozira se ovisno o tjelesnoj masi djeteta, koje je starije od jedne godine.

Što ako se infekcija ipak pojavi?

Povišena tjelesna temperatura znak je da se u tijelu vodi „borba”. Na ulazak mikroorganizma tijelo reagira povišenjem tjelesne temperature da bi se i na taj način smanjila mogućnost širenja infekcije po tijelu. Postoji uvriježeno mišljenje da se temperatura do 37,5 °C, mjerena pod pazuhom, i ne treba snižavati nego se dijete treba odmarati i pustiti imunitetu da obavi svoj posao. Međutim, pri temperaturi iznad 38 °C, vrlo visokoj temperaturi, koja kod djece dosegne i više do 39 °C pa i do 40 °C, ili kod tvrdokorne vrućice koja se unatoč primjeni lijeka ne održava niskom dovoljno dugo, najvažnije je primijeniti odgovarajuću dozu lijeka, izračunanu prema tjelesnoj masi djeteta. Paracetamol je lijek izbora, a može se koristiti i u kombinaciji s ibuprofenom u određenim vremenskim razmacima.

Tijekom bolesti važna je obilna hidracija. Djetetu je važno nuditi vodu i topli čaj da bi se nadoknadila tekućina koja se iz tijela gubi znojenjem. Redovito čišćenje sekreta iz nosa održava prohodnost dišnih putova, a tijekom produktivnog kašlja dobro je poticati dijete na iskašljavanje da se sekret ne zadržava u donjim dišnim putovima. Liječenje viroza je simptomatsko, svodi se na ublažavanje simptoma, izbjegavanje napora i redovito praćenje stanja. No, ako vađenje krvi i ostale pretrage upute na bakterijsku infekciju, liječnik može odlučiti da se u terapiju uvede antibiotik.

Andrea Puđak Kelčec, mag. Pharm.

  1. Ljubin Sternak, Sunčanica. Infekcija uzrokovana rinovirusom – prolazna neugodnost ili teška bolest? (Predavanje, Suvremene spoznaje o epidemiologiji, kliničkoj slici, laboratorijskoj dijagnostici, terapiji i prevenciji respiratornih infekcija, Zagreb, 15. svibnja 2013.) https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2023/05/Finalna-knjiga-sazetaka-2023..pdf
    2. Hirshkowitz, M. et al,. National Sleep Foundation’s sleep time duration recommendations: methodology and results summary. Sleep Health. 2015 Mar;1(1):40–43. doi: 10.1016/j.sleh.2014.12.010. Epub 2015 Jan 8. PMID: 29073412.

Prijavite se na naš newsletter!

Ne propustite primati besplatne obavijesti o mjesečnim pogodnostima i pretplatite se na naš newsletter!