Životni stil
5.10.2023. 
12 min 
Kada govorimo o nedostatku nekog nutrijenta, vitamina ili minerala u općoj populaciji, od svih je najrašireniji nedostatak vitamina D. Procjenjuje se da od 30 do 60 % djece i odraslih diljem svijeta ima preniske razine vitamina D, a u nekim je krajevima taj postotak i veći od 90 %1. Zbog toga mnogi znanstvenici opravdano tvrde kako se nalazimo u pandemiji nedostatka vitamina D.
Iako vitamin D ljudsko tijelo može sintetizirati iz kolesterola, ta količina ne zadovoljava sve potrebe organizma pa je zato definiran kao vitamin. Djelovanjem Sunčevih ultraljubičastih zraka u keratinocitima u koži nastaje kolekalciferol (vitamin D3), koji se zatim dva puta hidroksilira – u jetri i bubrezima. Tek tada nastaje aktivni oblik vitamina D ili kalcitriol2. U hrani vitamin D nalazimo u dvama oblicima – ergokalciferolu (vitamin D2) i kolekalciferolu (vitamin D3). Oba oblika topljiva su u mastima, apsorbiraju se u crijevima i tijelo ih može iskoristiti kao izvore vitamina D3. Prirodni izvori vitamina D su malobrojni, a od poznatijih ističu se: žumanjak jajeta, mlijeko, gljive, životinjska jetra te riba (losos, bakalar, srdela, tuna)4. Dodatne količine vitamina D možemo unijeti dodacima prehrani ili funkcionalnom hranom obogaćenom vitaminom D (npr. kruh, jogurt i žitarice za doručak).
Najdulje je poznato i najviše istraženo djelovanje vitamina D na kosti i koštani sustav. Djeluje na homeostazu kalcija na tri načina: povećava apsorpciju kalcija iz hrane u crijevima, povećava resorpciju kostiju te smanjuje izlučivanje kalcija bubrezima5. Možemo reći da je za zdravlje kostiju vitamin D važniji od kalcija – iako hranom unosimo dovoljno kalcija, bez vitamina D neće ga biti dovoljno na raspolaganju kostima da ga iskoriste. S druge strane, istraživanja pokazuju da je učinak vitamina D na imunosni sustav dvojak. Vitamin D prema svemu potiče djelovanje stanica urođenog imunosnog odgovora, pojačava antimikrobni učinak makrofaga i dendritičkih stanica te poboljšava obranu organizma od infekcija. Na T i B limfocite kao dijelove stečenoga imunosnoga odgovora djeluje sasvim drukčije – smanjuje njihovu proliferaciju i stvaranje autoprotutijela te djeluje protuupalno6. To objašnjava zašto suplementacija vitaminom D ima važnu ulogu u mnogim autoimunim bolestima poput multiple skleroze i reumatoidnog artritisa.
Zbog njegova učinka na koštani i imunosni sustav važno je vitamin D održavati na optimalnoj razini. Boravak na otvorenom, konzumacija hrane bogate vitaminom D i suplementacija daju odgovor na pitanje kako dobiti dovoljno vitamina D. Na tržištu su dostupni dodaci prehrani koji sadržavaju vitamin D u različitim oblicima: tabletama, kapsulama, vodenim i uljnim otopinama te sublingvalnim sprejevima. Tekući oblici najprikladniji su za najmlađe, a jedan od njih je i Salvit Omega-vit D, oralne kapi s 400 IU vitamina D3, što predstavlja 100 % preporučenog dnevnog unosa za dojenčad do dobi od jedne godine. Salvit Omega-vit D dodatno sadržava 20 mg DHA, omega-3 masnu kiselinu koja pridonosi
normalnom razvoju vida djece do 12 mjeseci**. Za odrasle je dostupan Salvit Adult D3 800 IU, koji u dvjema tabletama sadržava 1600 IU vitamina D3. Ta doza zadovoljava osnovne dnevne potrebe za vitaminom D.
Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.